Kako su tradicionalni instrumenti drevnih naroda i civilizacija postali moderna antistres terapija? Upoznajte šaroliki svijet terapijskog bubnjanja kroz ovaj kratki vodič.
Od pamtivijeka korišteno kao sredstvo za pražnjenje emotivnog naboja kod slavlja, ratnih pohoda, i slično, bubnjanje danas nalazi široku primjenu kao glazbena terapija sa snažnim transformirajućim efektom na emocije i psihu. Povijest bubnjanja Najstariji pronađeni ostaci bubnja datiraju 6000 godina prije nove ere iz Kine, gdje su pronađeni ostaci bubnja od aligatorove kože. Sve stare civilizacije, poput Indije, Mezopotamije, Egipta, Grčke i Rima koristile su bubnjeve u svojoj glazbi, a bili su i neizostavni dio kulture domorodačkih naroda Afrike, te sjeverne i južne Amerike. U današnje vrijeme, globalno je poznato bubnjanje kao dio folklora Afrike i Indije, pa su upravo ti tradicionalni instrumenti najviše prisutni u modernim bubnjarskim krugovima. Nova uloga bubnjanja Zapadni svijet šire je upoznao Afričke bubnjeve 50 tih godina dvadesetog stoljeća kroz rad Babatunde Olatunjia, Nigerijca koji je došavši u SAD kao student medicine, popularizirao afričku tradiciju bubnjanja kroz naredna desetljeća. Razni oblici skupnog bubnjanja, a naročito bubnjarski krug, gdje sudionici sjede u krugu dok bubnjaju, vremenom postaju popularan vid antistres terapije i počinju se šire istraživati kao alternativna i dopunska terapija kod oporavka od traume, moždanih udara, liječenja ovisnosti, mentalnih poremećaja i dr. Zdravstvene dobrobiti terapije bubnjanjem Brojnim studijama je dokazano djelovanje bubnjanja na hormone stresa, krvni tlak i druge pokazatelje, gdje su se vršila mjerenja i testirali uzorci krvi ispitanika prije i nakon jednosatne seanse bubnjanja. Kako navodi Gate Research, osim blagotvornog djelovanja na razine hormona stresa, autori istraživanja, Barry Bitman i Lee Burk, dokazali su u nekoliko različitih studija i pozitivno djelovanje bubnjanja na imunitet, uočivši povećan broj tzv. killer cells stanica imuniteta koje tijelo proizvodi kako bi uništilo stanice raka i različite patogene. Koje instrumente koristiti?
Najpopularniji instrument u bubnjarskim seansama je svakako djembe, zapadno afrički tradicionalni bubanj izrezbaren iz jednog komada debla sa opnom od devine ili kozje kože. Uz djembe, koji dolazi u nekoliko veličina, mogu se koristiti i drugi slični bubnjevi poput arapske darabuke, egipatskog doumbeka, te brojni drugi bubnjevi i udaraljke. Upotreba različitih udaraljki poput marimbe, cimbala, zvončića i drugih, daje mogućnost kreiranja zabavnih glazbenih improvizacija.
Tko sve može sudjelovati?
Ljepota skupnog bubnjanja leži upravo u inkluzivnosti, naime, vrlo se lako priključiti skupnom bubnjaju i to može zaista svatko. Od djece, odraslih i starijih, pa do osoba s poteškoćama u razvoju ili invaliditetom, svatko će, uz pomoć voditelja grupe, lako pronaći svoje mjesto i uživati u zajedničkom sviranju. Dakle, svi su dobrodošli!
Osobe s posebnim potrebama i bubnjanje
Pored samog zdravstvenog i terapijskog dijela, ono što čini bubnjanje naročito zanimljivim za rad s osobama s posebnim potrebama je njegov jako dobar utjecaj na samopouzdanje, osjećaj vlastite vrijednosti te socijalizaciju. Sama konfiguracija sviranja u krugu sugerira da je svaka osoba jednako važan dio iste cjeline i uz vodstvo moderatora bubnjarskog kruga može lako pronaći svoj zvuk i ritam. Ono što se neizbježno tada događa je osjećaj ispunjenja i zadovoljstva, te duboko opuštanje i emocionalno otvaranje. Zbog ovoga je poželjno da se, kada u krugu sudjeluju odrasli ili djeca s posebnim potrebama, pridruže i roditelji i bližnji, jer je to prilika za novo zajedničko iskustvo i povezivanje u stvaranju zvuka u pozitivnom emocionalnom ozračju.
Bubnjarski krug redovito održavamo na glazbenim radionicama Udruge, pridružite nam se, svi su dobrodošli!
