Simptome koji ukazuju na autizam nije uvijek jednostavno prepoznati. Osim što se razlikuju kod svakog djeteta, trenuci poput straha ili negacije roditelja i bližnjih također su prisutni. Neizvjesnost od pozitivne dijagnoze često produlji vrijeme reakcije roditelja. No, trebamo znati, da se reagiranjem na vrijeme i s oprezom, i u konačnici, pokretanjem terapije, može olakšati i pomoći djetetu, ali i roditeljima.
Što je autizam i kako na vrijeme reagirati, pročitajte u nastavku.
Kako dijete raste pred njega se postavlja sve više izazova, te su tada moguće vidljivi i jasniji prvi znakovi autizma.
Na primjer; roditelji možda neće uočiti da dijete ima poteškoća u socijalizaciji sve dok ono ne krene u vrtić te tada postane jasno da ono ne stvara prijateljstva, ne igra se s drugom djecom ili pokazuje neka druga neobična ponašanja. Najčešći razlog zbog kojega se roditelji obrate stručnjacima je upravo izostanak govora kod djeteta.
Autizam se u prošlosti smatrao rijetkim poremećajem koji je zahvaćao manji dio populacije, no u posljednjem desetljeću se broj dijagnosticiranih slučajeva značajno povećao.
Što je zapravo autizam?
Autizam je razvojni poremećaj koji se javlja u ranom djetinjstvu.
Uzrok mu je nepoznat, a prema posljednjim istraživanjima, otprilike 1 od 100 djece ima poremećaj iz spektra autizma. Češći je kod dječaka, nego djevojčica. Dok se određeni simptomi mogu primijetit prije djetetove treće godine, čest je slučaj da se intervenira u specifičnim situacijama, kao na primjer kad dijete odjednom izgubi stečena znanja ili vještine ili se povuče u vlastiti svijet.
Simptomi autizma se međusobno razlikuju, ali svaki od njih ima utjecaj na djetetovu interakciju s okolinom i funkcioniranje u zajednici. Takva djeca imaju poteškoća u socijalnim interakcijama, komunikaciji i ponašajne teškoće.
Prepoznavanje ranih simptoma je važno- što se ranije prepozna, a dijete uključi u tretman, šanse za bolje funkcioniranje u odrasloj dobi su veće.
Simptomi autizma kod djece:
Roditelji djece s autizmom kao prve znakove koje su prepoznali navode: izostanak kontakta očima, neodazivanje na vlastito ime, izostanak geste pokazivanja, ponavljanje određenih motoričkih radnji (ili riječi ukoliko je dijete verbalno) te izostanak govora ili značajno osiromašen vokabular.
Ostali često navedeni simptomi su:
- Nesigurnost u prisustvu većeg broja osoba, buke ili različitih podražaja
- Odbija tjelesni kontakt, odnosno inzistira na čvrstom zagrljaju
- Izražene poteškoće u govoru– često se govor ne razvije, a ukoliko se razvije ima poteškoća u vođenju razgovora s drugima
- Neobičan govor– ukoliko se govor razvije, često je vrlo neobičan- govori visokim glasom, ponavlja svoje ili tuđe riječi, pravi pauze u govoru…
- Često se igra samo- Pojedinoj djeci ne smeta boravak s drugima (npr. U vrtićkoj skupini, ali neće sami inicirati kontakt)
- Igra se na neobičan način – slaže igračke u niz, posvećuje se detaljima na igračkama, često nema ideju što da radi s igračkom, teško prelazi iz jedne igre na drugu…
- Dugotrajno gleda u svjetla ili predmete koji se vrte
- Teško prepoznaje tuđe osjećaje- na određene osjećaje ne reagira na primjeren način; ne prepoznaje kada je netko tužan ili sretan
- Burno reagira na promjenu rutina- svaki dan traži da se u vrtić ide istim putem, da se aktivnosti provode određenim redom…
- Poteškoće s hranjenjem– prehrana djece u spektru autizma često se temelji na samo nekoliko namirnica koje oni preferiraju
- Traži podražaje, voli aktivnosti u kojima skače, vrti se ili ga se ljulja– međutim pojedina djeca u spektru takve aktivnosti mogu izričito izbjegavati
- Nespretno je, ‘’pada preko vlastitih nogu’’
Autizam se opisuje kao “spektar” jer se znakovi, simptomi i sposobnosti mogu uvelike razlikovati od djeteta do djeteta. Ako primijetite bilo koju od ovih razvojnih razlika, važno je razgovarati o tome s djetetovim liječnikom.
Kad je najranije moguće prepoznati simptome spektra autizma?
Iako se autizam u pravilu ne dijagnosticira prije treće godine, neki simptomi vidljivi su i ranije. Specifično je da u tom periodu nije moguće primijetiti simptome u ponašanju, već u odsustvu stečenih vještina koje je dijete trebalo razviti do određene dobi (6 mjeseci i nadalje).
Neke od radnji koje mogu ukazivati na to su:
Dijete do 12 mjeseci starosti:
- Ne obraća pažnju na nova lica i osobe
- Ne obraća pažnju kada ga zovete imenom
- Ne pokazuje sretne izraze lica, ne oponaša tuđe izraze lica, niti pokazuje geste (npr. Mahanje ‘’pa pa’’)
- Ne ‘’brblja’’ ili guguće
- Ne okreće glavu kako bi lociralo zvukove ili ne reagira na jake zvukove
- Odbija dodir i zagrljaje; čini se kao da ne pokazuje privrženost roditeljima
Do 24 mjeseca starosti:
- Hoda na prstima ili uopće ne hoda
- Ne služi se govorom
- Ne oponaša tuđe radnje ili slijedi jednostavne upute
Do 36 mjeseci starosti:
- Ne pokazuje interes za igre u kojima se koristi mašta i zamišljanje
- Često se spotiče, ima problema sa hodanjem po stubama
- Pokazuje malo ili nimalo interesa za drugu djecu
- Govor je vrlo oskudan ili u potpunosti izostaje
Zaključak:
Važno je spomenuti kako nijedan od prethodno navedenih simptoma nije nužno i sam spektar autizma, već moguća naznaka istog. Također, simptomi se razlikuju kod svakog djeteta, te se dijete prati i promatra individualno u prisustvu roditelja, obitelji i okoline. Zbog toga se savjetuje, ukoliko primijetite bilo kakve neobične radnje, pojave ili ranije navedene simptome, potražiti savjet i pomoć stručnjaka, a nakon toga i prilagoditi terapiju djetetu, ako je potrebna.
Također napominjemo kako ovaj tekst služi isključivo u informativne svrhe i nikako ne spada u stručno mišljenje i literaturu, te se kao takvo ne smije smatrati potpuno mjerodavnim ili odgovornim za donošenje bilo kakvih zaključaka ili odluka. Molimo Vas da se za stručno mišljenje i savjetovanje obratite isključivo liječnicima ili nadležnim institucijama. Nadamo se da će vam isti poslužiti i olakšati donošenje odluke, kao i pomoći u potrazi. Hvala na razumijevanju.